Monday, October 13, 2014

Istória-badak 02: Laran Haktuir iha Aeroportu

Hosi: Yohanes Manhitu*

E é tão lento o teu soar,
tão como triste da vida,
que já a primeira pancada
tem o som de repetida.
 

(Fernando Pessoa, “Ó sino da minha aldeia”) 

AVIAUN nia roda sira foin kona rai asfaltu, bobar iha kampu luan ne’e, depois hakmatek iha fatin ida, la dook hosi uma naruk ne’ebá. Ha’u tun hosi aviaun no la’o neineik de’it iha ema sira-nia kotuk. To’o tiha uma naruk ne’e, ha’u bá foti mala-viajen iha bagajen-fatin, i depois sai hosi fatin ida-ne’e. La kleur, ha’u telefona ba ha’u-nia alin-feto atu ninia la’en mai hosoru ha’u iha aeroportu. Telefona tiha, ha’u hamriik iha ema sira-nia leet, besik loja-oan ida hodi hein ha’u-nia kuñadu mai hasoru ha’u ho motór. Iha li’ur, udan tau boot lahalimar no fase moos jardín aeroportu nian. I ha’u sente hanesan rai simu ha’u ho liman bokon. Tinan hirak ona ha’u la sama rai morin ida-ne’e. Maski moris nu’udar lemo-rai iha tasi-balun, rai-Timór nia naran no morin hetan fatin iha ha’u-nia laran. Du’ut iha uma aeroportu nia matan dulas no sai moos tanba udan-been ne’ebé rega hanesan lalehan hirus tebetebes ona. Iha rai alfatu luan iha li’ur ne’ebá, aviaun sei hein hela ema sira atu sa’e. Aviaun-na’in sira tun mai hosoru pasajeiru sira ho sombrelu no oin-midar.
Kuandu ha’u hamriik hela iha uma naruk nia varanda luan, feto-oan ida mai besik ha’u. Ha’u fiar katak nia feto Timór. Ho oin-midar ha’u koko husu nia.
“Deskulpa, Ita-Boot foin mai hosi rai-Java ka?”
“Lae, ha’u foin mai hosi rain viziñu iha tasi-balun i atu bá fronteira.”
“Entaun, Ita-Boot serbisu iha-ne’ebá?” “Iha Malázia ka?”
“Siñ, ha’u serbisu iha-ne’ebá, maibé foin fulan rua de’it. Ha’u fila fali mai tanba la tahan ona, Maun,” nia haktuir uitoan. I ha’u mós la hatene loos nia la tahan saida.
“Dala ruma ita presiza tempu naruk uitoan atubele adapta an ba moris foun iha rain seluk,” ha’u ko’alia sasi’ik de’it, la hatene ne’e loos ka lae.
“Adapta an ne’e la susar ida ba ha’u, Maun. Buat be todan maka oinsá tahan susar ne’ebé kona ita beibeik hanesan udan be agora rega rai-klaran i lakohi para,” nia responde. “Ha’u ho kolega balu be serbisu iha rai-sorin moris ho opresaun boot. Ami hanesan atan de’it i kuaze nunka iha ema ruma be hakarak defende ami,” nia hatutan ho lian todan.
“Ha’u dala barak haree iha televizaun, lee iha jornál, no mós rona iha rádiu. Foin daudauk, ema rega feto ida ho bee manas. Buat ne’e halo ha’u mós laran-susar.”
“Obrigada, Maun. Lia-foun iha meiu komunikasaun sira-ne’e dala ruma loos, maibé dala ruma lae. Dala barak, sira la informa realidade ne’ebé feto wa’in hasoru hela iha li’ur ne’ebá, dook hosi sira-nia família rasik. Susar be ami sofre ne’e todan demais. I nu’udar ema-kriatura, ami-nia pasiénsia mós iha ninia baliza.”
“Entaun, lia-loos ne’e oinsá?” ha’u koko buka-hetene. Entretantu, ema balu be ohin hamriik dook uitoan hosi ami, mai hakbesik atu rona kedas hosi sasin loos.
“Primeiru, ema sira bá buka no ko’alia buat midar ba ami iha kanua ho promesa oioin. Sira dehan katak ami sei hetan serbisu di’ak no saláriu boot. Liután, sira promete katak ami sei hetan hela-fatin di’ak no hakmatek, no mós seguru serbisu nian. Tuir sira-nia promesa, feriadu mós sei iha ba serbisu-na’in sira. Tanba presiza serbisu kapás hodi hadi’ak moris família nian, ami simu de’it oferta ne’e. Ema balu, tanba fiar loos ema sira-ne’e, obriga sira-nia oan-feto atu simu de’it biban di’ak ne’e.”
Feto ne’e para uitoan i depois hatutan istória, be la hatene atu to’o ne’ebé loos.
“Maibé promesa midar be sira halo ne’e lahó prova iha loron ikus. Sira haruka tiha ami bá ne’ebá. Ami to’o ho to’o, ajénsia serbisu husu ami-nia dokumentu pesoál sira, katak ne’e importante atubele trata buat administrativu ho governu lokál. Tuir loloos, ne’e dalan ida be sira uza beibeik atubele hanehan ami, feto uma-laran. Entaun, ami kbiit-laek ona, i sira, iha kontráriu, soi fali podér boot atu kontrola ami,” nia haktuir ho oin susar tebes.
“Ha’u mós rona katak dala ruma uma-na’in sira bele baku feto uma-laran sira,” señora ida be hamriik iha ha’u-nia kotuk ko’alia ba feto ida-ne’e ho lian sériu.
“Ne’e loos. Dala barak, uma-na’in sira baku ami arbiru de’it, maski ami la sala ida. Dala ida, señora uma-na’in baku ha’u to’o desmaia tanba nia fiar katak ha’u mak na’ok ninia korrente hosi murak-fatin. Tuir loloos, ninia oan-mane maka foti no fa’an hodi konvida ninia kolega sira atu han iha restaurante. Maibé nia la hasala ninia oan rasik.”
Feto ida-ne’e mós haktuir katak dala ida señora uma-na’in la fó nia han tanba nia haluha estrika roupa balu. Tuir ninia istória, dala barak, uma-na’in sira hatais roupa dala ida de’it i lailais haruka serbisu-na’in uma-laran sira atu fase no estrika roupa. Depois, nia hateten katak dala ida ninia maluk-feto ida tanis i koko haksoit hosi andár dahitu tanba señór uma-na’in forsa nia atu “serve” bainhira ninia feen bá supermerkadu. Feto barak ema forsa sira sai feto-aat iha tasi-balun ne’ebá. Ne’e la’ós segredu ona. Dala barak ona televizaun no jornál sira fó informasaun oioin kona-ba problema ida-ne’e.
“Dezafiu mai la’ós hosi tasi-balun de’it. Dala ruma, ami-nia família rasik mós fó ami todan, tanba sira moris di’ak ona kuandu ami serbisu iha tasi-balun hodi haruka osan mai. Ne’e hanesan ami fó-mimu ba sira, i sira lakohi no ta’uk fila fali ba moris susar.”
Nia mós dehan katak nia ta’uk fila fali ba uma, tanba ajénsia be uluk haruka nia no ninia maun sira ameasa atu kastigu nia se nia lakohi fila ba tasi-balun. Entaun, nia la sente hakmatek ida maski nia to’o ona iha ninia rain rasik–ninia moris-fatin. Atu fó-hatene makaer seguransa mós nia la barani ida. Koitadu! Se ita la bele hetan moris-dame iha ita-nia rain rasik, entaun ita atu buka iha ne’ebé loos? Nu’usá maka dala barak ema-kriatura sai lobu ba ninia maluk rasik? Karik du’ut fuik bokon sira maka bele hatán ha’u.
Ha’u hamriik hakmatek de’it rona feto-oan ida be loke no fahe ninia susar ba ema seluk. Ha’u la bele imajina se ha’u maka iha ninia fatin. Rona istória ne’e, ha’u-nia neon to’o ba feto-oan sira hosi kanua balu be foin daudauk ha’u rona halo tiha festa boot ho inan-aman no kanua-na’in sira molok atu bá serbisu iha tasi-balun. Ha’u husu an se sira mós sei hasoru moris hanesan ne’e i la kleur fila fali mai. Ema la bele naran entrega ninia oan-feto ba ema seluk be nia la fiar. Maibé ha’u hanoin katak problema sosiál, hanesan krize ekonomia nian, maka dala barak obriga ema atu simu oferta be depois hasusar.
Udan sei tau boot hela iha aeroportu, i la hatene bainhira maka nia sei para no husik ami hakat ba li’ur. Derrepente de’it, katuas ida mai i lolo sombrelu foun balu ho kór oioin ba ami. Ema balu sosa, maibé ha’u lae. Maski rona hela feto-oan ida-ne’e nia istória todan be halo laran-susar, ha’u la haluha atu tau matan ba dalan. Sé maka hatene ha’u-nia kuñadu mai ona i buka hela ha’u. La kleur, mane ida besik mai i husu ha’u-nia naran.
“Deskulpa, Ita-Boot Maun José, loos ka lae?”
Ha’u fihir nia didi’ak i depois hatán ho lian moos.
“Loos duni, ha’u José.” “Ita-Boot, Pedro ka?”
“Tebes, Maun, ha’u Pedro, Maria nia la’en.”
“Inaferik! Ita nunka hasoru malu, entaun ha’u la koñese Ita. Deskulpa!”
“La buat ida, Maun. Agora ita bá ona; ha’u tau motór iha sorin ne’ebá.”
Molok atu la’o hela aeroportu Kota Karang nian iha loraik triste ne’e, ha’u la haluha atu dehan adeus ba feto-oan lutadora ba justisa ne’e, no mós ba ema lubun be ha’u hasoru tiha ona iha-ne’ebá.
  

* ) Yohanes Manhitu ne’e hakerek-na’in no tradutór ne’ebé hadomi lian no literatura. Nia maka hakerek Kamus Indonesia-Tetun, Tetun-Indonesia (PT Gramedia Pustaka Utama, Jakarta, Jullu 2007) no livru sira seluk; hela iha Yogyakarta, Indonézia

No comments:

Post a Comment